Drugo kotorvaroško sijelo u Velikoj

I ove godine Udruga raseljenih Hrvata kotorvaroške doline sa sjedištem u Kaptolu, za vrijeme ovih božićnih blagdana organizirala je još jedno tradicionalno kotorvaroško sijelo u vatrogasnom domu u Velikoj. Već u večernjim satima dvorana se polako napunjala gostima, a stigli su predstavnici našega naroda iz Kotor Varoša: župnik fra Pero, Ilija Marić i Mato Lovrenović, a pozvani su i mnogi drugi naši svećenici i pastoralni djelatnici. Cilj ovoga druženja jest međusobno upoznavanje i povezivanje jer smo razbacani diljem Europe i zemaljske kugle. Božićni blagdani su prilika da se ljudi na ovakvom sijelu sastanu i podijele ugodne trenutke uz glazbu, čašicu i dobre kulinarske specijalitete. I ovo sijelo otvorili su vrijedni pjevači u narodnim nošnjama koji su ujedno i članovi kulturno umjetničkog društva, poslije njih su nastupili i oni najmlađi koji gaje tradiciju folklora i lijepe glazbe na čelu sa vrijednom vjeroučiteljicom Ljubicom Maljur. Oni su pokazali da na mlađima svijet ostaje, a i oni stariji članovi su ponosni da mladi vole našu narodnu nošnju i njih uspješno slijede u pjesmi.
Poslije nastupa KUD-ova uslijedili su prigodni pozdravi, gdje je predsjednik udruge g din Marko Kljajić svima zahvalio na odzivu i pozvao sve nazočne da svojim novčanim sredstvima pripomognu obnovu krova crkve svetoga Ilije u Jakotini koja je stradala za vrijeme nedavnoga olujnoga vremena, kao i crkvu i župnu kuću u Sokolinama. Župnik fra Pero je pozdravio sve nazočne i izrazio radost da je prisutan na ovakvom druženju i potaknuo sve naše ljude da se što aktivnije uključe u crkveni, društveni i politički život zajednice i mjesta u kojemu žive i rade. Ovakva druženja imaju za cilj pojačati vezu sa svojim korijenima i on svesrdno podržava ovakva sijela i druženja. U svom nastupu Ilija Marić se zahvalio svim nazočnima i cijeloj Udruzi na podršci koju su nam pružili za vrijeme nedavnih općinskih izbora svojim glasovanjem putem pošte, a mnogi od njih su i osobno došli glasovati. Izrazio je zadovoljstvo da naš narod, iako je daleko, nije zaboravio svoje običaje i tradiciju. Veselje je potrajalo da ranih jutarnjih sati, ali je ekipa iz Kotor Varoša morala  krenuti put kući s novim utiscima i obogaćeni prijateljskim i rodbinskim susretima u ovoj požeškoj kotlini koja već stoljećima prihvaća ljude iz našega kraja. Organizatori ovoga sijela su tiskali prigodne zidne i džepne kalendare s motivima naših kotorvaroških crkava.