DANI KOTORVAROŠKIH HRVATA

Kako smo proslavili Gospojinu i Rokovo

I ove godine su u Kotor Varoš u BiH za blagdane Uznesenja Blažene Djevice Marije i sv. Roka iz cijeloga svijeta došle tisuće prognanih i raseljenih kotorvaroških Hrvata. Stigli su i brojni hodočasnici banjolučkog i jajačko-pougarskog kraja. Iz oko sedamdesetak kilometara udaljenog Jajca i Podmilačja sa župnim i samostanskim vikarom fra Vinkom Jelušićem pješke je došlo sedamdesetak mladih.

Završavajući trodnevnicu, misu uočnicu 14. kolovoza u župi Sokoline predvodio je kotorvaroški župnik fra Anto Šimunović koji je predvodio i jutarnje blagdansko euharistijsko slavlje, a pučko banjolučki biskup Franjo Komarica. Koncelebriralo je šest svećenika i sudjelovalo mnoštvo Gospinih štovatelja.

Misu uočnicu za blagdan sv. Roka na Rokovu groblju predvodio je biskup Komarica.
U propovjedi je napomenuo kako su svetog Roka proklinjali i odrekli ga se njegovi sunarodnjaci. I Isus je došao svojima, ali ga njegovi ne primiše. Marija ga je rodila u gradu koji ga nije primio. Ne primaju ga ni neki Kotorvarošani. Štoviše, istjerali su ga iz Kotor Varoša izgoneći svoje sugrađane, kotorvaroške Hrvate, katolike. Zatrli su ih i još uvijek zatiru. I ne samo u Kotor Varošu. Oni koji to čine morat će pred Bogom i poviješću položiti račun. A za Kotor Varoš neće biti blagoslova bez onih koji blagoslivljaju, rekao je biskup Komarica i potaknuo prognane kotorvaroške Hrvate da se uporno i složno bore za svoj Kotor Varoš i za svoja prava u njemu.

Jutarnje blagdansko euharistijsko slavlje na Rokovu groblju predvodio je župnik župa Sokoline i Vrbanjci fra Marko Bandalo, a pučko, uz koncelebraciju petnaestak svećenika, uglavnom Kotorvarošana, i sudjelovanje više tisuća vjernika, župni vikar u Sesvetskoj Sopnici u Zagrebu fra Stipo Karajica. U propovijedi je istaknuo kako je tijekom i poslije II. svjetskog rata ubijeno više od 600 kotorvaroških Hrvata samo zato što su se zvali hrvatskim i katoličkim imenom i prezimenom. Spomenuo je i prezimena nekih krvnika-ubojica čija su imena dobro poznata, ali do danas se nisu smjela spominjati. Na misi su nazočni bili i potpredsjednik Skupštine općine Kotor Varoš Ilija Marić, iz Doma naroda RS Dragan Juričević, a iz ministarstva za raseljena lica i izbjeglice Marija Rapo. Nakon mise slavlju se pridružio v.d. predsjednika općine Kotor Varoš Dalibor Vučanović.

Na kraju misnog slavlja župnik fra Anto Šimunović zahvalio se prognanim i raseljenim Kotorvarošanima za njihovu nesebičnu pomoć u obnovi srušenih ili razrušenih župnih crkava, crkvica, župnih kuća, seoskih groblja i samog Rokova groblja. Zahvalio je i volonterima predvođenim Mateo Topalovićem. Najavio je da će 20. obljetnica srpske agresije na Hrvate i vjernike župa kotorvaroške doline biti obilježena u subotu 6. listopada euharistijskim slavljem za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje iz II. svjetskoga i domovinskog rata, otvaranjem i blagoslovom spomen-obilježja s imenima hrvatskih kotorvaroških mučenika i žrtava obaju ratova.

Na prigodnom noćnom malonogometnom turniru 14. kolovoza sudjelovalo je 14 ekipa. Pobijedila je ekipa Mlade nade. Na blagdanskom malonogometnom turniru u Podbrđu 16. kolovoza sudjelovalo je deset ekipa. Pobijedila je ekipa Potočani.

Prije rata u Kotor Varošu u tri katoličke župe (Kotor Varoš, Sokoline i Vrbanjci) živjelo oko 11. 000 Hrvata. Sada ih je manje od tri stotine i to uglavnom starijih. Brojna hrvatska sela više ne postoje kao i cijela župa Sokoline. Na nekadašnjoj Svinjari, u srcu kotorvaroške župe, u središtu predratnih skoro stoposto hrvatskih katoličkih sela Zabrđa, Podbrđa i Šibova na nekadašnjoj Osnovnoj školi Vladimir Nazor ćiriličnim slovima od pola metra piše Sveti Sava Zabrđe. Tu je prošle godine počela izgradnja pravoslavne crkve pod imenom Hram Svetog Velemučenika kneza Lazara i s porukom Izgrađujući hramove Svetim precima se odužujemo, a potomke zadužujemo.

Iako svojim masovnim dolaskom u Kotor Varoš za Gospojinu i Rokovo prognani kotorvaroški Hrvati pokazuju koliko vole svoj zavičaj i da se žele vratiti u njega, nažalost, ozbiljnijeg povratka još uvijek nema, ponajprije zbog političkih i ekonomskih razloga.

Kotor Varoš, 15 i 16. kolovoza 2012.
Stipo Marčinković










  Povratak