Kotorvaroška Dolina

Ratni dnevnik fra Josipa Markušića

Datum: 30.12.2019.


Ratne zabilješke fra Josipa Markušića opisuju vrijeme Drugog svjetskog rata u gradu Jajcu i njegovoj okolici. Markušić bilježi što se događa u gradu u kojem živi, opisuje ratne užase i stradanja, iskustva s različitim vojskama koje su boravile u gradu i koristile samostanske prostorije, živote običnih ljudi, a povremeno zapisuje i ono o čemu izvještavaju radijske postaje, što pročita u tisku ili što jednostavno čuje od ljudi ili zapazi na pijaci. Sve to, iako često šturo i s malo riječi, dočarava atmosferu života u gradu Jajcu preko kojeg se prelamaju interesi sukobljenih strana u ratu, u kojem su počinjeni zastrašujući ratni zločini, ali u kojem je i u tim opasnim i prevrtljivim vremenima bilo i međusobne ljudske solidarnosti s onu stranu vjerskih, nacionalnih, ideoloških i političkih isključivosti.
 



             Ako bismo spisateljsku djelatnost franjevaca Bosne Srebrene pokušali predstaviti u formi biblioteke, onda bi u njoj istaknuto mjesto moralo pripasti kronikama (ljetopisima) i dnevničkim zapisima koje su posljednja tri stoljeća pisali, i koji nam danas pomažu u razumijevanju povijesti ove zajednice, društveno-političkih i religijsko-kulturnih odnosa u zemlji u kojoj su živjeli i djelovali.
Sve do konca dvadesetog stoljeća, većina tih kronika, ljetopisa, dnevnika i autobiografija bila je pohranjena u arhivima franjevačkih samostana diljem Bosne, skrivana i čuvana od javnosti, a ponekad i skrajnuta, zaboravljena, zabačena, i nepoznata i samim franjevcima. Dio toga su bosanski franjevci objavili posljednjih desetljeća, što samostalno, što u ediciji Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, a u poslijeratnim godinama je nakladnička kuća Synopsis d.o.o. Sarajevo–Zagreb pokrenula sustavno i kritičko objavljivanje tih rukopisa u zasebnoj biblioteci pod nazivom Iz Bosne Srebrene, pod uredničkim vodstvom Ivana Lovrenovića. Svi ti rukopisi, bilo da je riječ o kronikama ili osobnim dnevnicima (memoarima, autobiografijama), iako je ponekad teško povući razdjelnicu između jednog i drugog, prema mišljenju struke imaju dokumentarnu vrijednost, a nekima se od njih ne može odreći ni literarna.
           Bosanski franjevci su i u novijoj povijesti pisali kronike i dnevnike, a jedan od njih bio je i fra Josip Markušić (1880.–1968.). U turbulentnom dvadesetom stoljeću fra Josip Markušić zauzima značajno mjesto, i po svome spisateljskom radu, ali i po službama koje je obnašao u svojoj zajednici. Godine 2018. navršilo se pedeset godina od Markušićeve smrti pa je to bila prilika da se na njegov život i djelo skrene pozornost i bosanskim franjevcima i bosanskohercegovačkoj i južnoslavenskoj javnosti. Tim povodom je Franjevački samostan Sv. Luke u Jajcu organizirao okrugli stol, a zatim u suradnji s nakladničkom kućom Synopsis d.o.o. objavio i zbornik radova o fra Josipu Markušiću: Fra Josip Markušić (1880.–1968.). Bosanski franjevac i crkveni pastir naroda u ratovima ideologija.
          Dok je nacrt spomenutog zbornika bio u pripremi, Arhiv Republike Srpske je Franjevačkom samostanu u Jajcu vratio Ratne zabilješke fra Josipa Markušića koje je vodio u vrijeme Drugog svjetskog rata (1941.–1945.), i za kojima se uzaludno desetljećima tragalo. U dogovoru s tadašnjim gvardijanom fra Antom Šimunovićem i franjevcima u jajačkom samostanu, pala je odluka da se pripremi njihovo kritičko izdanje, a tog iznimno zahtjevnog posla koji je trajao gotovo dvije godine, prihvatio se dr. Jozo Džambo, povjesničar koji živi i radi u Münchenu. On je i najzaslužniji za objavljivanje Markušićevih Ratnih zabilješki koje je popratio komentarima, objašnjenjima, dodatnom literaturom i dokumentima iz vremena na koje se Ratne zabilješke odnose.
             Ratne zabilješke fra Josipa Markušića opisuju vrijeme Drugog svjetskog rata u gradu Jajcu i njegovoj okolici. Markušić bilježi što se događa u gradu u kojem živi, opisuje ratne užase i stradanja, iskustva s različitim vojskama koje su boravile u gradu i koristile samostanske prostorije, živote običnih ljudi, a povremeno zapisuje i ono o čemu izvještavaju radijske postaje, što pročita u tisku ili što jednostavno čuje od ljudi ili zapazi na pijaci. Sve to, iako često šturo i s malo riječi, dočarava atmosferu života u gradu Jajcu preko kojeg se prelamaju interesi sukobljenih strana u ratu, u kojem su počinjeni zastrašujući ratni zločini, ali u kojem je i u tim opasnim i prevrtljivim vremenima bilo i međusobne ljudske solidarnosti s onu stranu vjerskih, nacionalnih, ideoloških i političkih isključivosti. Ratne zabilješke su svakako preporučljivo štivo za stanovnike Jajca i njegove okolice, ali i za sve druge koji žele više saznati o tom vremenu s onu stranu unaprijed zauzetih stavova, ideoloških pozicija i sadašnjih crkveno-redovničkih ili nacionalno-političkih svrstavanja.
           Ovim dnevnikom fra Josip Markušić se pridružuje listi franjevačkih ljetopisaca koji su ostavili zapise iz svoga vremena, vodeći se pritom dvostrukom intencijom: da ostave svjedočanstvo o sebi i o svom vremenu budućim generacijama franjevaca (testamentarni karakter kronika i dnevnika) i da im istodobno prenesu iskustva kako bi se lakše nosili s izazovima svoga vremena (didaktičko-pedagoška intencija). I jedno i drugo svjedoči o tome da su prošle generacije bosanskih franjevaca imale snažnu svijest o važnosti povijesnog pamćenja iz kojeg zajednica izrasta i na kojem se izgrađuje. Markušić u svojim Zabilješkama piše otvoreno, kritički i bez uvijanja i o stavovima franjevaca s kojima živi i koje susreće.
            Prije čitanja Ratnih zabilješki, čitateljima preporučujem da pročitaju Predgovor priređivača dr. Joze Džambe i Pogovor Ivana Lovrenovića: prvi daje precizne orijentire i upute kako čitati ovaj rukopis, a drugi objašnjava u čemu se sastoji njegova važnost i po čemu je njegov autor aktualan i danas, pedeset godina nakon smrti. Njima dvojici i svima drugima koji su sudjelovali u pripremi i objavljivanju Ratnih zabilješki, njihova imena su navedena u Impresumu i Predgovoru, zahvaljujem u ime nakladnika Franjevačkog samostana Sv. Luke i nakladničke kuće Synopsis d.o.o.
 
Fra Josip Markušić, Ratne zabilješke 1941.-1945., Franjevački samostan Sv. Luke, Jajce, Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2019.
 
Drago Bojić
 
                                                                                                           
  Povratak

Izdvojeno

Glasnik kotorvaroškog kraja broj 126

Svi sveti, Božić....

Datum: 10.1.2020. Pregledaj PDF

Glasnik broj 125

Za vas smo pripremili u ovom broju ...

Datum: 6.11.2019. Pregledaj PDF

Anketa

Hoćete li postiti do Uskrsa?

Slika tjedna

IMG-16db0333dfb29e0b33cad5bb417bee04-V